Biljne i životinjske vrste sve brže nestaju zbog ljudskih aktivnosti. Koji su uzroci i zašto je bioraznolikost toliko važna?
Bioraznolikost, raznolikost svih živih bića na našem planetu, zadnjih godina smanjuje se zabrinjavajućom brzinom i to najviše zbog ljudskih aktivnosti, poput prenamjene zemljišta, zagađenja i klimatskih promjena.
Nakon poziva Parlamenta da se pozabavi glavnim pokretačima gubitka biološke raznolikosti i postavi pravno obvezujuće ciljeve, Europska komisija je u svibnju 2020. predstavila novu Strategiju za biološku raznolikost do 2030.
Na plenarnoj sjednici u lipnju 2021. Parlament je usvojio svoje stajalište o „Strategiji EU-a za biološku raznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote“ kako bi osigurao da su do 2050. svjetski ekosustavi obnovljeni, otporni i adekvatno zaštićeni.
Zastupnici su 16. siječnja 2020. pozvali na postavljanje zakonski obvezujućih ciljeva za zaustavljanje gubitka bioraznolikosti na Konferenciji UN-a o biološkoj raznolikosti (COP15) u Kini u listopadu 2020. Konferencija okuplja potpisnice Konvencije UN-a o biološkoj raznolikosti iz 1993. i na njoj se odlučuje o strategiji nakon 2020. Parlament želi vodeću ulogu EU-a i smatra da 30 posto teritorija EU-a trebaju biti prirodna područja te da se bioraznolikost treba uzeti u obzir u svim politikama EU-a.
Što je bioraznolikost?
Bioraznolikost se tradicionalno definira kao raznolikost života na Zemlji u svim njegovim oblicima. Obuhvaća različite vrste, njihove genetske varijacije i interakciju tih oblika života u složenim ekosustavima.
U izvještaju UN-a objavljenom 2019. znanstvenici upozoravaju da milijunu od ukupno procijenjenih osam milijuna vrsta prijeti izumiranje. Neki čak smatraju da smo usred šestog masovnog izumiranja u povijesti Zemlje. Kroz prethodna masovna izumiranja nestalo je između 60 i 95 posto svih vrsta, a potrebni su milijuni godina da se ekosustav oporavi od takvih događaja.
Saznajte činjenice i brojke o ugroženim vrstama u Europi
Zašto je bioraznolikost važna?
Zdravi ekosustavi omogućavaju procese koje uzimamo zdravo za gotovo. Biljke uzimaju energiju iz sunca i čine je dostupnom drugim oblicima života. Bakterije i drugi živi organizmi razgrađuju organske tvari i time stvaraju hranjive sastojke koji osiguravaju zdravo tlo na kojem rastu biljke. Oprašivači su ključni za razmnožavanje biljaka i proizvodnju hrane, biljke i oceani važni su ponori ugljika, a vodeni ciklus uvelike se oslanja na žive organizme.
Ukratko, bioraznolikost nam osigurava čisti zrak, svježu vodu, kvalitetno tlo i oprašivanje usjeva. Pomaže nam u borbi protiv klimatskih promjena i ublažava prirodne katastrofe.
S obzirom na interakciju živih organizama u dinamičnim ekosustavima, nestanak jedne vrste može imati dalekosežan utjecaj na opskrbu hrane. Nemoguće je točno znati posljedice masovnog izumiranja za ljude, no znamo da nam za sada raznolikost prirode omogućava napredak.
Glavni razlozi gubitka bioraznolikosti
- Prenamjena zemljišta (krčenje šuma, intenzivna poljoprivreda, urbanizacija)
- Izravno iskorištavanje (lov i prekomjerni ribolov)
- Klimatske promjene
- Onečišćenje
- Invazivne strane vrste
Koje mjere predlaže Parlament?
Zastupnici su snažno podržali cilj zaštite najmanje 30 posto morskih i kopnenih područja (šume, močvare, travnjaci, obalni ekosustavi) te cilj da 10 posto oceana i kopna EU-a, uključujući sve ekosustave bogate ugljikom, ostane u osnovi netaknuto.
Zastupnici žele da ciljevi budu obvezujući i provedeni u državama EU-a na nacionalnoj razini, u suradnji s regionalnim i lokalnim vlastima.
Pridružite se očuvanju bioraznolikosti kroz Step for Humans
Zabrinuti zbog pada broja oprašivača, zastupnici su zatražili hitnu reviziju Inicijative EU-a za oprašivače.
Saznajte kako očuvati bioraznolikost
Izvor: https://www.europarl.europa.eu/